U Bosanskom Milanovcu, stanovništvo je raspoređeno u bratstva, po zaseocima. Selo je razbijenog tipa a zaseoci su mahom formirani od žitelja istog prezimena.
Napori velikih narodnih dobrotvora, ali i nekadašnjih žitelja Bosanskog Milanovca, da najprije obnove porušeni hram i podignu prvi manastir, najbolja je potvrda da zavičaj i rodna gruda nemaju cijenu.
Uvod o Milanovcu, gdje se nalazi,...
Povjerenje koje mu je ukazao otac Dragomir, sin Slaviša Krunić je na najbolji mogući način i na ponos roditelja opravdao konkretnim djelima i dobrim rezultatima.
Iako već decenijama žive i rade daleko od rodnog kraja istinske patriote, plemeniti ljudi i veliki narodni dobrotvori pokrenuli su brojne akcije kojima nastoje da se obezbijede uslovi i omogući bezbjedan povratak što većeg broja prognanog srpskog stanovništva na područje opštine Sanski Most, koje je u ratnom vihoru, u jesen 1995. godine, protjerano sa svojih ognjišta.
Istina, i pored mnogih ratova i buna srpski narod na ovom podneblju se održao, a velike zasluge za to pripadaju narodnim dobrotvorima, koji su se kroz istoriju brinuli da ga unaprijede u prosveti i duhovnosti. Tako su se poslije masovnog egzodusa na predratna imanja počele vraćati pojedine porodice u srpska naselja, kao što su Bosanski Milanovac, Dabar, Kljevci, Jelašinovci, Gornji i Donji Lipnik i druga sela sanske opštine koja su, bez obzira na česte promjene administrativnih granica kroz istoriju, od kotara do kotara, od sreza do sreza, od opštine do opštine, od entiteta do entiteta, uvijek ostajala na istom podneblju i u Bosni i Hercegovini.
To je činjenica koja se mora uvažiti i koju su kao realnost prihvatili mnogi razumni ljudi i odlučili da se vrate rodnom kraju i milom zavičaju. Da bi se u novonastalim okolnostima razbile sve barijere i vještački nametnute predrasude narodni dobrotvori su se pobrinuli i pokrenuli akcije da se uporedo sa povratkom prognanih obnove i pravoslavne bogomolje, koje kao svetionici ulijevaju duhovnu snagu i sigurnost povratničkoj populaciji.
Ovih dana je završeno postavljanje stolarije, kao što možete da vidite na priloženim fotografijama.
Pozivamo sve naše zemljake, prijatelje i ljude dobre volje koji mogu i hoće pomoći da završimo naš Manastir, da se u što većem broju okupimo i sakupimo prilog kako bi se nastavili radovi na Manastiru.
Nagradu za najbolju fotografiju foto-konkursa Vikimedijine zajednice Republike Srpske, u kategoriji prirodna dobra Republike Srpske osvojio je naš Milanovčan Vladimir Tadić (poznatiji kao Svjetlopis).